Evangelistička crkva
Nepokretno kulturno dobro
Period nastanka: 1906. godine
Dugačak je bio spisak dobrotvora koji su se zalagali za izgradnju novog objekta u našem gradu. Od velikih ustanova poput Pančevačke Pučke i Komercijalne banke, mnogobrojnih društava i sa drugih kontinenata, poznatih pančevačkih porodica Vajfert, Vitigšlager, Gramberg, uglednih pojedinaca poput dr Svetislava Kasapinovića, Vase Ćurčina, velikog župana Milana Zaka, štampara Nikole Kosanića, učitelja Veljka Konstantinovića, sveštenika Save Bartolomejića iz Dolova, i mnogih drugih. Okupljene u ženskim društvima, gospođe na čelu sa baronicom Melanijom Leonhardi organizovale su čajanke u sali hotela „Trubač” 1891. godine, dajući sav sakupljeni prihod za izgradnju crkve. „Volim bližnjega svoga, kao samog sebe”, ostalo je zapisano na spisku dobrotvora koji potpisuje nepoznati srpski građanin, prilažući 100 forinti.
Planove za izgradnju crkve i pomoćnih zgrada dali su arhitekti Franc Sabolč i Julijus Pap. Crkva je složene krstoobrazne osnove, sa poligonalnim oltarskim prostorom i zvonikom. Unutrašnjost je podeljena na oltarski prostor, glavni brod i transept sa emporama, uz ulazni prostor u prizemlju zvonika i dva postrojenja sa stepeništima. 
Zvonik je pravougaone osnove, ima prizemlje, dva sprata, prostor sa zvonima i satnim mehanizmom. Nad jednim delom glavnog broda nalazi se orguljska galerija. Fasada je izdeljena u tri zone, sa transeptskim zabatima na bočnim fasadama. Svi portali. i prozori su uokvireni opekom. Većina prozora izvedena je u tehnici vitraža. Fasada je dekorisana kombinacijom ravnih malterisanih površina i opeke. Crkveni mobilijar se sastoji od neogotičkog oltara, predikaonice i klupa, u tehnici duboreza. Dve pomoćne zgrade, postavljene bočno od crkve, nekadašnja crkvena opština i sveštenički stan (sveštenički stan i parohijski dom), fizički su povezane sa crkvom. Zgrade su osnove nepravilnog četvorougla, sa stilskom obradom fasade i fasadnih otvora kao na crkvi.