Staro Pančevo

Pančevo kakvo je nekada bilo — na razglednicama, mapama, u pričama i dokumentima.

Nezavisni digitalni arhiv posvećen očuvanju identiteta grada.

O projektu

Staro Pančevo® je nezavisni digitalni arhiv posvećen dokumentovanju i očuvanju identiteta Pančeva. Projekat je nastao iz potrebe da se istorijska građa — rasuta po knjigama, arhivima i porodičnim albumima — učini lako dostupnom i interaktivnom. Sadržaj se zasniva na istorijskim izvorima i pažljivo se proverava pre objavljivanja.

Šta možete pronaći ovde

Interaktivna mapa istorijskih objekata prikazuje blizu stotinu pančevačkih zdanja — od Manastira Vojlovice iz 1383. godine do secesijskih i eklektičnih građevina s kraja 19. i početka 20. veka. Svaki objekat ima fotografiju, opis i podatke o periodu nastanka. Mapa prikazuje i stare nazive ulica — kliknite na bilo koju ulicu da vidite kako se zvala kroz vekove.

Istorijske mape i planovi donose kartografske snimke Pančeva iz 18, 19. i 20. veka, pozicionirane precizno na modernu podlogu — možete direktno porediti kako je grad izgledao nekada i kako izgleda danas. Stare razglednice u visokoj rezoluciji pokrivaju period od 1898. do 1938. godine i čuvaju vizuelni zapis ulica, trga i rečnih obala kakvi su odavno nestali.

Rubrika Vesti iz prošlosti (ArhiVesnik) donosi zanimljive događaje iz pančevačke istorije u formi kratkih novinskih vesti. Ličnosti na vremenskoj osi predstavljaju sugrađane koji su obeležili kulturni, naučni i privredni život — od slikara Konstantina Danila i industrijalca Đorđa Vajferta do zadužbinara Ilije Milosavljevića Kolarca. U rubrici Priče nalaze se duži tekstovi, dokumenti i lične opservacije o temama koje ne stanu u kratku enciklopedijsku natuknicu.

Pančevo kroz istoriju

Pančevo se pominje u pisanim izvorima još od 12. veka, a kao urbano naselje intenzivno se razvija nakon austrijskog preuzimanja 1716. godine. Godine 1794. grad dobija status slobodnog vojnog komuniteta — tada se srpska i nemačka opština spajaju u jedinstvenu celinu, osniva se magistrat sa sudskom vlašću, a zanatlije se udružuju u cehove. Upravo iz tog perioda potiče istorijsko jezgro Pančeva: zgrada Magistrata, Uspenjska crkva, Vajfertova pivara i niz patricijskih kuća — sve dokumentovane na ovim stranicama.

Grad je bio pretežno srpsko-nemačka sredina, a ta dvonacionalnost ostavila je neizbrisiv pečat na arhitekturu, kulturu i svakodnevni život. Iz Pančeva je u svet krenuo i Mihajlo Pupin, koji je ovde završio gimnaziju pre nego što je otišao u Prag, a potom u Ameriku, gde je postao jedan od najznačajnijih naučnika svog doba. Ukidanjem Banatske vojne granice 1872. godine Pančevo dobija status slobodnog kraljevskog grada, što otvara novo poglavlje urbanog razvoja. Taj slojeviti identitet danas se čuva kroz arhivsku građu, a Staro Pančevo® nastoji da ga učini dostupnim svima koji žele da upoznaju prošlost svog grada.